Pozorište je podignuto od 1900. do 1902. prema planovima arhitekte Heinricha Seelinga. Smatra se jednim od najlepših secesijskih pozorišta u Tiringiji.
Gera se u to vreme obogatila zahvaljujući tekstilnoj industriji – raskošna zgrada pokazuje samopouzdanje grada. I danas se ovde igraju drama, opera, balet, koncerti i lutkarske predstave.
Obratite pažnju: Zaobljene linije i ornamenti na fasadi – tipična secesija.
Gradska apoteka sagrađena je 1592. i druga je sačuvana renesansna građevina u Geri.
Njen biser je bogato ukrašen erker iz 1606. godine.
Od 1847. godine u kući se nalazi apoteka. Ispod nje su dva podzemna podruma Höhler iz 1712. godine, čija je stalna hladnoća nekada služila za čuvanje tinktura, ulja iz riblje jetre i sokova.
Obratite pažnju: Erker: istureni prozor na fasadi.
Vajar Caspar Junghans izradio je fontanu 1685. Ona prikazuje biblijskog junaka Samsona i središte je gradskog trga.
Original je 1979. zamenjen kopijom.
Fontana je prvobitno gotovo 140 godina stajala u uglu tržnog trga i snabdevala grad pijaćom i tehničkom vodom. Tek je kasnije premeštena u središte trga.
Obratite pažnju: Dobro pogledajte figuru na vrhu fontane.
Gradska većnica izgrađena je od 1573. do 1575. u renesansnom stilu i jedan je od simbola grada.
Na bogato ukrašenom glavnom portalu sačuvana je istorijska mera za dužinu. Pomoću nje su trgovci i kupci na pijaci mogli da provere dužinu.
Do početka 20. veka u tornju gradske većnice živeo je stražar koji je trebalo da javlja kada izbije požar. Od 1988. godine iz lanterne tornja odjekuje kariljon na kojem se svira ručno.
Obratite pažnju: Potražite na portalu staru meru za dužinu.
Ispod starog grada krije se druga Gera: podrumi uklesani u stenu, takozvani Höhleri.
Građani koji su imali pravo da kuvaju pivo ovde su ga čuvali na hladnom. Neke Höhlere možete posetiti uz vodiča – ulaz u muzejske Höhlere nalazi se u ulici Steinweg, na uglu prolaza Geithes Passage.
Obratite pažnju: Neupadljivi ulazi – iza njih počinje podzemlje.
To je jedina kuća u starom gradu koja je neoštećena preživela veliki požar 1780. godine.
Ime je dobila po porodici Schreiber, koja je ovde živela od 1716. do 1847. Danas je u njoj Prirodnjački muzej.
Današnja kuća nastala je 1686–1688. na ostacima prethodne zgrade uništene u požaru. Istraživanja krovnih greda potvrđuju to vreme gradnje; iz istog perioda potiče i barokna dvorana na drugom spratu.
Obratite pažnju: Zamislite: sve unaokolo je gorelo – samo ova kuća nije.