Pozorište je podignuto od 1900. do 1902. prema planovima arhitekte Heinricha Seelinga. Smatra se jednim od najlepših secesijskih pozorišta u Tiringiji.
Gera se u to vreme obogatila zahvaljujući tekstilnoj industriji – raskošna zgrada pokazuje samopouzdanje grada. I danas se ovde igraju drama, opera, balet, koncerti i lutkarske predstave.
Obratite pažnju: Zaobljene linije i ornamenti na fasadi – tipična secesija.
Kasnogotička crkva nastala je oko 1440. godine. U njenoj unutrašnjosti čuva se dragocen oltar iz 15. veka.
Zajedno sa mostom preko reke Beli Elster čini najfotografisaniji prizor Gere.
Godine 1736. crkva je postala parohijska crkva za Untermhaus, Gries i Cuba. Od 1802. do 1854. i vojska kneževine Reuss koristila ju je kao garnizonsku crkvu.
Obratite pažnju: Napravite nekoliko koraka do mosta – odatle se pruža čuveni pogled.
Na brdu Hainberg nekada se nalazila rezidencija vladara ove zemlje. Dvorac je 6. aprila 1945. gotovo potpuno razoren, a njegovi ostaci srušeni su 1962.
Sačuvana je glavna kula. Danas je to vidikovac s pogledom na Untermhaus i dolinu Elstera.
Obratite pažnju: Pogled odozgo na Untermhaus i Elster.
Gradska većnica izgrađena je od 1573. do 1575. u renesansnom stilu i jedan je od simbola grada.
Na bogato ukrašenom glavnom portalu sačuvana je istorijska mera za dužinu. Pomoću nje su trgovci i kupci na pijaci mogli da provere dužinu.
Do početka 20. veka u tornju gradske većnice živeo je stražar koji je trebalo da javlja kada izbije požar. Od 1988. godine iz lanterne tornja odjekuje kariljon na kojem se svira ručno.
Obratite pažnju: Potražite na portalu staru meru za dužinu.
To je jedina kuća u starom gradu koja je neoštećena preživela veliki požar 1780. godine.
Ime je dobila po porodici Schreiber, koja je ovde živela od 1716. do 1847. Danas je u njoj Prirodnjački muzej.
Današnja kuća nastala je 1686–1688. na ostacima prethodne zgrade uništene u požaru. Istraživanja krovnih greda potvrđuju to vreme gradnje; iz istog perioda potiče i barokna dvorana na drugom spratu.
Obratite pažnju: Zamislite: sve unaokolo je gorelo – samo ova kuća nije.
Stara Crkva Svetog Jovana na trgu Johannisplatz izgorela je u velikom gradskom požaru 1780. Nova, najveća crkva u Geri podignuta je prema planovima Constantina Lipsiusa i Augusta Hartela, a plaćena je uglavnom prilozima građana. Osveštana je 18. septembra 1885. – tačno 105 godina posle požara.
U aprilu 1945. bombe su uništile krov i prozore, a od 1972. do 1975. crkva je obnovljena. U jesen 1989. ovde su počele molitve za mir, iz kojih su izrasle demonstracije Mirne revolucije u Geri. U unutrašnjosti zvuče orgulje Kreutzbach iz 1885. sa 57 registara.
Obratite pažnju: Crvena opeka i toranj koji se 70 metara uzdiže ka nebu.